Pepa Faatumu e Tuuina Mai (Share your story - Samoan)

Closed 24 Mar 2024

Opened 7 Feb 2024

Overview

Avanoa e te faasoa mai ai

E taua tele le maua mai o manatu o tagata e pei o oe. O le maua o se malamalamaaga i tulaga na e aafia ai i le COVID-19 e fesoasoani e faamautinoa ai le lava tapena o Aotearoa Niu Sila mo ni faama‘i pepesi i le lalolagi i le lumanai.

E mafai ona e faasoa mai tulaga na e aafia ai i se suesuega e faia i luga o le initaneti, e tali ai fesili tetele e lua:

Fesili 1: A toe tepa i tua – o a mea e te manao e faailoa mai i le suesuega e tusa ai ma ni aafiaga o le faama‘i ia te oe? 

Fesili 2: Mo le agai i luma – o a lesona aogā e maua mai tulaga na e aafia ai auā le lava tapena i tulaga uma e mafai ai mo ni faama‘i pepesi i le lalolagi i le lumanai?

E leai se afaina pe a tali na o le fesili e tasi pe a faapea ua tau aofia isi vaega uma na e fia faailoa mai.

E saoloto le faailoa mai o soo se manatu e aogā i le suesuega. A e mafaufau i le fesili muamua, atonu e te fia faasoa i tulaga o sou iloa ai ma tulaga na fetaiai ma oe i puipuiga lautele faalesoifua maloloina, e pei o vavao po o le faamalosia o ufi fofoga, ma faasolo atu ai i aafiaga o le faama‘i pepesi i le lalolagi ia te oe ma lou aiga, e pei o le leai o se tupe maua. Ma le fesili lona lua, e mafai ona e filifilia na o le tasi pe lua aafiaga e taulai i ai sou manatu, ma aogā mo i tatou – po o lou faamatalaina o isi mau mea na fetaiai ma oe, lou aiga, po o tagata i le vaitaimi o le faama‘i pepesi i le lalolagi, ma e tusa ai ma tulaga nei, e faafefea ona sili atu se tapenapenaga i le lumanai. 

Faamatalaga faaopoopo e ono aogā

A o le i amatalia lau faasoa, atonu e aogā lou faitau i nisi o punaoa, e pei o le faatulagana o aiaiga, o le faasologa mai o le faama‘i po o fesili masani. O itu nei e aogā pe afai e patino lava se vaitau po o se mea na tupu e faamatala ai tulaga na e aafia ai i le faama‘i pepesi i le lalolagi, ma ua e manatu e tatau ona matou iloa.

O isi faamatalaga e moomia ma tulaga e faaaoga i ai

A uma na tuuina mai au tali, ona e faailoa mai lea o ou tausaga, nofoaga, ma le ituaiga tupuaga. E ui i tulaga e tuu atu ai i le loto faitalia le faailoa mai o faamatalaga nei, e fesoasoani faamatalaga i la matou suesuega e malamalama atili ai i aafiaga o le faama‘i pepesi i le lalolagi ma tagata eseese na aafia ai. E mafai foi ona e tuuina mai faamatalaga e faafesootai atu ai. E lē faamalosia lou faasoa mai o faamatalaga patino, ae aogā e mafai ai ona matou fesootai atu pe a moomia nisi faamatalaga.

E tausisia e le suesuega agatapuia o faamatalaga e patino ia te oe, e pei o lou igoa ma faamatalaga tau fesootaiga. O faamatalaga uma na e tuuina mai e puipuia i se poloaiga lē tumau e tapu ai faasalalauga, o lona uiga matou te tausisia agatapuia o aafiaga o le COVID-19 na e faailoa mai i le vaitaimi atoa o faia ai le suesuega. E mafai foi ona e talosaga i Komesina – i le uma ai o le suesuega – pe a ua e finagalo e faavavau ai le taofia o le faasalalau o faamatalaga na e faailoa mai. E te maua i le upegatafailagi a le suesuega faamatalaga auiliili o tulaga matou te faaaoga i ai faamatalaga na e faasoa mai ai, ma e fesootai i le itulau lenei, faatasi ma isi faamatalaga i le faagasologa o le suesuega.

Toe iloiloina faatulagana o aiaiga


E iai le fuafuaga i le Malo o Niu Sila e faalautele faatulagana o aiaiga o le Royal Commission of Inquiry into COVID-19 Lessons Learned.

Ua saunia i le faatulagana o aiaiga le auga faavae ma le lautele o le Suesuega ma faamautinoa ai vaega o le a suesueina e le Suesuega, ma faamaoniga o le a talatalaina i le lipoti faaiu ma fautuaga mai le Suesuega. 

Na talosagaina e le Malo le Royal Commission e faatalanoa manatu o le mamalu o le atunuu e tusa ma suiga o le faatulagana o aiaiga. 

E te maua isi faamatalaga o le faatulagana o aiaiga o iai nei ma tuuina mai sou manatu e tusa ma le faatulagana o aiaiga (www.covid19inquiry.nz).

Faafetai

Pau lava le auala e mafai ai ona tatou nofo tapena ai mo le lumanai pe afai lea tatou te faaaoga lesona aogā o le COVID-19 ua tuanai atu. Ua tatala nei le tuuina mai o manatu ma e tapunia i le aso 24 Mati 2024, ma e iai le faamoemoe e toe lipotia atu e le Suesuega i le aso 30 Setema 2024. E le o natia tulaga tetele o aafiaga o le faama‘i pepesi i le lalolagi i Tagatanuu uma o Niu Sila, ma atonu e lē faigofie pe faatupu ai le tiga pe a e faasoa mai i tulaga na e aafia ai. Ma e avea ai se leo faatauvaa o sui o faatinoa le suesuega, e faafetaia ai le faaavanoaina mai o lou taimi e faasoa mai ai tulaga na e aafia ai – e taua tele, ma e talia ma le faafetai.

Kiliki le itulau faaopoopo i lalo ifo e amata fai ai loa lau faamatalaga tusia.

What happens next

Public submissions to the Royal Commission of Inquiry into COVID-19 Lessons Learned are now closed.

Thank you to everyone who has shared their story with the Inquiry. A vital part of the work of the Inquiry is hearing from Aotearoa New Zealanders about their experiences of the COVID-19 pandemic.

The submissions we have received will be considered alongside other interviews conducted and evidence received to form the Inquiry’s final report. 

You can keep up with the work of the Inquiry by subscribing to our newsletter, visiting our website, or following the Inquiry on social media (Facebook and LinkedIn).

The opportunity to provide feedback on the terms of reference has also ended. This feedback will be provided to the Department of Internal Affairs, who will provide advice to the New Zealand Government ahead of any changes made to the terms of reference for the Inquiry. We expect to know more about the next steps by June 2024.